U okviru obeležavanja Dana opštine Aleksinac, u nedelju je u Gredetinu održana manifestacija "Dani jagoda". Poljoprivredni proizvođači i svi prisutni gosti mogli su da vide izložene sorte jagoda, ali i da čuju predavanje i savete eminentnih stručnjaka iz ove grane poljoprivredne proizvodnje. Posle okruglog stola na kome se raspravljalo o trenutnom stanju u proizvodnji jagoda, stručni žiri je dodelio nagrade najuspešnijim poizvođačima ovog voća.
U okviru obeležavanja Dana opštine Aleksinac, u nedelju je u Gredetinu održana manifestacija "Dani jagoda". Poljoprivredni proizvođači i svi prisutni gosti mogli su da vide izložene sorte jagoda, ali i da čuju predavanje i savete eminentnih stručnjaka iz ove grane poljoprivredne proizvodnje. Posle okruglog stola na kome se raspravljalo o trenutnom stanju u proizvodnji jagoda, stručni žiri je dodelio nagrade najuspešnijim poizvođačima ovog voća.
Najbolji izlagači jagoda stonih sorti sa strane su Božidar Marinković iz Gadžinog Hana i Miodrag Cvetković iz Taskovića, koji su podelili prvo mesto. Žiri je dodelio i dva druga mesta Miroljubu Prokiću iz Kovanluka i Kristijanu Pavloviću iz Žitkovca. Treći je Bratislav Milosavljević iz Ražnja. Kod izlagača sa strane u konkurenciji proizvođača industrijske jagode "zenge zengana" prvi je Novica Vasiljević iz Merdželata opština Svrljig, a drugi Bojan Obradović iz Radevca.
Kod domaćih izlagača u konkurenciji stonih sorti prvo mesto dele Slaviša Filipović i Slobodan Stevanović, drugi je Slaviša Jovanović, a treći su Srđan Filipović i Marko Janićijević. Kod domaćih proizvođača industrijske jagode "zenge zengana" žiri je najbolje ocenio proizvode Branislava Nikolića, drugi je Slobodan Stevanović, a treći je Dacan Janićević.
O izloženim jagodama za Radio Aleksinac je govorio predsednik žirija prof. dr Radisav Blagojević, koji je istakao da je zadovoljan ovogodišnjom ponudom i kvalitetom jagoda, ako se u obzir uzmu loši vremenski uslovi u poslednja dva meseca.
Blagojević je dodao da plasman ovog voća ni u jednom trenutku nije doveden u pitanje, jer postoji veliko tržište, koje je od nedavno prošireno i na Rusiju. Ipak, da bi se postigao željeni kvalitet i prinos od oko 30 tona, a sa novim hibridnim sortama to je moguće, neophodno je preduzeti određene mere. Pre svega se to odnosi na izbor kvalitetnog sadnog materijala, koji treba da bude sertifikovan, ili bar standardni.
Takođe, jagodu treba adekvatno zaštiti od bolesti i saditi je pod folijom ili slamom. Paralelno sa proizvodnjom jagoda, ali i svog ostalog voća, trebalo razmišljati i o preradnim kapacitetima, tačnije hladnjačama, u kojima bi se skladištili plodovi dok se za njih ne obezbedi tržište.
Profesor Blagojević podseća da je jagoda jedna od najrentabilnijih poljoprivrednih kultura, posebno u oblasti voćarstva.